Wednesday, October 17, 2018 bosanski|Persian Language
 
Home|Iran|Islam|Persian Language|FAQ|Contact Us|Links|Sitemap
>
Naslov
iran
MINA, emajlirane metalne galanterije, jedne od najljepših rukotvorina grada Isfahana, datiraju još od 15. stoljeća. Ovi predmeti su prilično skupi ali je cijena ipak mala da bi se vrjednovao trud i strpljenje umjetnika
Logovanje
Korisni?ko ime :   
Pasvord :   
 
Captcha:
[Upi?i]
NewsletterSignup
Ime :   
Elektronska po?ta :   


  Printanje        Po?alji prijatelju

Sadi Širazi

Od Sadija govornika poznatog, tečnu pjesmu traži,
Jer on je zvijezda znanja, a srce mu zemzem vrelo.

Sjevero-istočno od grada Širaza, ne puno daleko od mezara Hafiza Širazija, u blizini bašte Delgoša, nalazi se mauzolej, po mnogima, najvećeg iranskog pjesnika i govornika svih vremena, Mušrifuddina Musliha ibn Abdullaha Sadija Širazija. Njegovi simpatizeri vjeruju da će Sadijeva poezija i proza trajati i biti prevođena na mnoge svjetske jezike dok je svijeta i vijeka. Sam Sadi je zapisao slijedeće:

Sedam zemalja ne čine danas,
Bez pisanija Sadijevih sijelo

Rođen je u jednoj od starih širaskih porodica u prvoj deceniji sedmog vijeka po lunarnom hidžretskom kalendaru:

Svi iz mog plemena bijahu vrli alimi vjere
Mene učitelj tvoje ljubavi pjesništvu poduči

Još u djetinjstvu je ostao bez oca o čemu i sam pjeva:

Ja o boli još od djetinjstva imam habera,
Jer mi je u djetinjstvu iznad glave otac otišao
Ja bih još tad na glavi krunu imao
Da je pored moje glave otac ostao

Kao siroče su ga odgojili velikani njegove familije, te je, zahvaljujući njihovoj prosvijetljenosti, imao priliku još od najranijih dana pohađati mektebsku nastavu i upoznavati se sa naukama svoga vremena.
Nestabilno stanje u Iranu potkraj vladavine Sultana Muhameda Xarezm-šaha i napada na to područje posebno od strane Sultana Ghiyasuddina, brata Dželaludina Xarezm-šaha, na Širaz 627. godine, mladog zaljubljenika u nauku je nagnalo na odlazak u bagdadsku Nizamiju. U Nizamiji je toliko napredovao da su ga izabrali za asistenta.
Sadi je u tom periodu najviše znanja stekao pred poznatim muderisima tog vremena Džemaluddinom Abdurrahmanom Abulfaradžom ibn Džouzijem Drugim (u. 636. h.q.) i poznatim mistikom Šehabuddinom abu Hafsom Omer ibn Muhamedom Sohraverdijem (u. 632 h.q.) autorom poznatog djela "Avaref-ul-Maaref".
Nakon školovanja u Bagdadu, gdje je stekao mnoga znanja i saznanja iz naučnih oblasti tog vremena, Sadi odlučuje krenuti na putovanje i obilazak raznih zemalja, kultura i društava.

Svijet sam pod sobom kao Skender prošao
Poput Jedžudža kraj kamene brane prošao
Izletjeh iz uskosti kada Turke ugledah
Svijet uskovitlan kao crnčeva kosa ugledah

Sadi je to mukotrpno putovanje izdržao kako bi naučio ono što se u mektebu i medresi ne može naučiti, i iskusio ono što se u riječima i kazivanjima drugih ne može osjetiti kako bi to sa velikim strpljenjem, ogromnim talentom i prostranim znanjem spustio na papir i ostavio u amanet budućim generacijama.
To putovanje je potrajalo preko 30 godina, a Sadi je na kraju, po povratku u rodni Širaz postao poznat kao dobar poznavalac ljudi; od kraljeva do prosjaka i natrag. On je na tom putovanju, kao što se može zaključiti iz njegovih kazivanja, proputovao Irak, Šam (Šam je ipak prostranije područje od današnje Sirije), Malu Aziju, Hidžaz (današnju Saudijsku Arabiju i Jemen) i Habaše.
U tom periodu je Širaz pod mudrom vladavinom Atabeka Muzaferuddina abu Bekra ibn Sada ibn Zenga (vladao 623-658) važio za jedno od najsigurnijih područja i skrovište znanstvenika pred napadima krvoločnih mongola.

Ako netko pred zavjerom spas traži
Neimade sem ove zemlje skrovišta
U vremenu tvom miran narod ja vidim
Posle tebe ne znam šta će bit s narodom

Sadi je na dvoru ovoga Atabeka uživao poseban ugled, a naklonost mu je iskazivao lično prijestolonasljednik Sad ibn Ebu Bekr po kojem je pjesnik i odabrao svoj pjesnički pseudonim.

Područje Farsa se za nedaću sudbine ne brine
Dok mu je nad glavom sjena vladara poput tebe
Danas niko širom svijeta pokazati ne može
Poput dvora tvoga utočište zadovoljstva i vrline

Sadi je nakon vladavine Solgurida i napada mongolskih trupa na Širaz, ponovo 662. h.q. krenuo na put. Jedno vrijeme je boravio u Bagdadu odakle je pješke otišao na hadždž. Sadi se posle tog putovanja ponovo vraća u rodni Širaz gdje i umire između 691 i 694. godine.
Sedmi vijek po hidžri je jedan od najplodnijih perioda u nauci i književnosti iranskog naroda. U tom vijeku su, pored Sadija Širazija, živjeli i poznati znanstvenici, učenjaci i pjesnici kao što su Mevlana Dželaluddin Rumi, Amir Khosro Dehlavi, Attar Nišaburi, Kemaluddin Ismail Isfahani, Medžduddin Hamger, Hakim Nezari Qahestani, Khadže Naseruddin Tusi, Šehabuddin Sohraverdi i Muhamed Qeis Razi.


Sadi je iza sebe ostavio slijedeća djela:

1- Bustan. Ova masnavija je skladanja u čast Atabeka Ebu Bekra ibn Sada ibn Zengija 655. godine po lunarnom hidžretskom kalendaru.
2- Golestan. Ovo vrhunsko moralno-didaktičko djelo je fantastičan spoj poezije i proze, a napisano je u čast prijestolonasljednika Sada ibn Ebu Bekra ibn Sada ibn Zengija 656. godine po hidžri. Ovo djelo je na bosanski jezik preveo ugledni bosanskohercegovački orijentalista Salih Trako.
3- Kolliyate Sadi. Kaside, gazeli...

I na kraju ovog specijalnog priloga, poslušajte i jedan predivan Sadijev gazel:

Ako si odustala od prijatelja, draga
Nemili se odustati meni od tvog praga

Ti u ogledalo kad pogledaš i u milo lice svoje
Ogledalo kazat će ti s nestrpljivim šta se desi

Dođi jer proljeće je, da ja i ti zajedno
Drugima prepustimo baštu i saharu

Umjesto vite jele kraj potoka što se diže
Zašto ne pogledati prijatelja vitkog stasa

Sklad u opisu lijepih joj osobina
Ne ostavlja prostora govoru jezika pričljivog

Ko je rekao da je pogled u lijepo lice greška?
Greška je ne pogledati u lice lijepo

Tako mi prijateljstva, da je i otrov u ruci tvojoj
Tako bi s iskrenošću prijateljstva jeo ga ko halvu

Onaj ko ruži Vameka iz neznanja
Draga, nije vidio lijepo lice Azrino

Zar ti ne rekoh da će ti srce razjagmiti Sadi
Jer ga dade ljubavi jagmljivih ljepotica

Još uvijek, uz svu bol, lijeku nadam se
Jer na kraju kraj biva, dugoj noći jeldanskoj


19:51 - 2/01/2011    /    Broj : 558330    /    Poka?i ra?un : 409


Users Comment
No Comment for this news
Your Comment
Ime :
Elektronska po?ta : 
*Komentari :
Captcha:
 





Istra?uj
Napredna pretraga Veb pretra?ivanje
banners
Iran

bosnia

صلوات

Imam khomeyni

رهبری

Islamic Republic of Iran’s Presidency Website

سازمان

سحر

ایکنا

خبرگزاری اهل بیت - ابنا

irib

alolbayt

balaghah

کالج

ملاصدرا

ebne sina

جامعه المصطفی

دانشگاه امام خمینی

iran.ir

tehran times

press tv

میراث فرهنگی

بنیاد

tebyan.net

irna

iranian food
vote
Vaše mišljenje o ovom web site-u je

Odlično
Dobro
Loše

UsersStats
Visitorsofpage: 943939
Visitorsofday : 19
Visitorsofpage : 1142711
Onlinevisitors : 1
PageLoad : 1.2657

Home|Iran|Islam|Persian Language|FAQ|Contact Us|Links|Sitemap